Plinacro i Europska banka za obnovu i razvoj potpisali Ugovor o zajmu za "Projekt skladištenja plina Plinacro"

Danas je u poslovnoj zgradi tvrtke Plinacro d.o.o. u Zagrebu, potpisan Ugovor o zajmu između tvrtke Plinacro d.o.o. i Europske banke za obnovu i razvoj za „Projekt skladištenja plina Plinacro“.
Ugovor o zajmu u visini od 70 milijuna eura u ime tvrtke Plinacro d.o.o. potpisao je predsjednik Uprave g. Branko Radošević, dok je u ime Europske banke za obnovu i razvoj potpisnik Ugovora direktor Sektora prirodnih resursa EBRD-a g. Kevin Bortz.
Potpisivanju Ugovora o zajmu, uz potpredsjednika Vlade RH i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva g. Damira Polančeca, prisustvovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstva financija, članovi izaslanstva za vođenje pregovora, predstavnici EBRD-a te članovi Nadzornog odbora, Uprave i rukovodstva tvrtke Plinacro.
 
Sklapanjem Ugovora o zajmu između tvrtke Plinacro d.o.o. i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji je Odlukom o davanju suglasnosti odobrila Vlada Republike Hrvatske, Plinacro je osigurao sredstva u visini od 70 milijuna eura, odnosno 514 milijuna kuna za realizaciju „Projekta skladištenja plina – Plinacro“, to jest za kupnju stopostotnoga poslovnog udjela u društvu PSP d.o.o., čija je osnovna djelatnost skladištenje prirodnog plina. Sredstva odobrena zajmom EBRD-a Plinacro će vratiti s pomoću prihoda koje će ostvariti uslugom skladištenja prirodnog plina, a njihov povrat jamči Vlada RH koja se na to obvezala sklapanjem Ugovora o jamstvu s EBRD-om.
Tom je prigodom predsjednik Uprave Plinacra Branko Radošević izjavio: „Ovim, u povijesti tvrtke dosad najvećim poslovnim potezom, Plinacro je stvorio nužne pretpostavke za daljnji razvoj novih skladišnih kapaciteta. Znači, za izgradnju novih podzemnih skladišta plina.“ Također, najavio je da će Plinacro vrlo uskoro svom vlasniku – hrvatskoj Vladi predložiti plan daljnjeg razvoja i povećanja skladišnih kapaciteta čime će se povećati i sigurnost opskrbe prirodnim plinom potrošača u Republici Hrvatskoj.
Naime, neposredno nakon što je 30. siječnja 2009. godine potpisan Ugovor o kupoprodaji stopostotnoga poslovnog udjela u društvu Podzemno skladište plina d.o.o. između Plinacra i INE, tvrtka Plinacro d.o.o. počela je intenzivne razgovore s potencijalnim kreditorima, između kojih je Europska banka za obnovu i razvoj ponudila najpovoljnije uvjete. Stoga je Plinacro d.o.o., nakon redovite procedure te uza suglasnost i jamstvo Vlade RH, prihvatio ponudu EBRD-a za sklapanje Ugovora o zajmu u visini od 70 milijuna eura, na rok od 6 godina i uz vrlo prihvatljive uvjete: jednu godinu počeka i relativno niske kamate – EURIBOR plus 1 posto. Potpisivanje Ugovora o zajmu između tvrtke Plinacro d.o.o. i EBRD-a za „Projekt skladištenja plina Plinacro“ nastavak je iznimno uspješne suradnje između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj.
Stjecanjem vlasništva nad društvom Podzemno skladište plina d.o.o., Plinacro je preuzeo upravljanje i organizaciju djelatnosti skladištenja prirodnog plina u podzemnom skladištu Okoli. Time se otvaraju mogućnosti daljnjeg razvoja skladišnih kapaciteta i skladišnog poslovanja, a hrvatska je država na taj način stekla dugoročnu kontrolu nad razvojem sustava i osiguranjem njegove stabilnosti radi postizanja veće neovisnosti i pouzdanije opskrbe plinom potrošača u RH.  
Također, tvrtka Plinacro kao nacionalni operator plinskoga transportnog sustava koji, uz obavljanje svoje osnovne djelatnosti transporta prirodnog plina, uspješno nadzire, upravlja te u zadanim rokovima razvija i gradi plinski transportni sustav Republike Hrvatske, ovim je, od svog osnutka najvećim poslovnim pothvatom, stekla i status operatora sustava skladišta plina, to jest mješovitog operatora. Plinacro je ustrojen u skladu sa zakonskom regulativom i smjernicama EU-a koje nalažu razdvajanje pojedinih energetskih djelatnosti, a posebice djelatnosti transporta i skladištenja prirodnog plina od trgovine tim energentom. Na taj je način Republika Hrvatska primijenila  praksu uobičajenu u mnogim europskim zemljama, a prema kojoj se energetske infrastrukturne, odnosno regulirane djelatnosti objedinjuju u jednoj, vertikalno integriranoj tvrtki.