Opis transportnog sustava

Transportni sustav kojim upravlja operator transportnog sustava Plinacro d.o.o., sastoji se od međunarodnih, magistralnih, regionalnih i odvojnih plinovoda i objekata na plinovodu, mjernih redukcijskih stanica (MRS) različitih kapaciteta te ostalim objektima i sustavima koji omogućavaju pouzdan i siguran rad transportnog sustava.

Postojećim ustrojem i teritorijalnim rasprostiranjem transportnog sustava usuglašeni su tehnički i tehnološki aspekti s potrebama korisnika transportnog sustava, u cilju osiguravanja sigurnosti i pouzdanosti transporta i isporuke plina, uz optimalizacije troškova održavanja i poslovanja.
 
Transportni sustav RH, pod upravljanjem operatora transportnog sustava Plinacro d.o.o. sastoji se od sljedećih dijelova:
Popis ulaza u transportni sustav i izlaza iz transportnog sustava, nazivi operatora povezanih sustava, nazivni tlakovi   (vrijedi od 02. rujna 2024.)

 
Temeljem članka 47. Općih uvjeta opskrbe plinom, operator transportnog sustava objavljuje: 
 
Osnovni podaci o transportnom sustavu:
Transportni sustav Republike Hrvatske
Broj operatora transportnog sustava          1
Ukupna duljina cjevovoda plinskog transportnog sustava          2 544,43 km
Interkonekcije / operator transportnog sustava:
  • Rogatec / Plinovodi d.o.o. (SLO)
  • Drávaszerdahely / FGSZ Ltd. (HU)
Podzemno skladište plina / operator sustava skladišta plina:
  • Okoli / Podzemno skladište plina d.o.o.
Terminal za UPP / operator terminala za UPP:
  • Omišalj / LNG Hrvatska d.o.o.
Ulazi iz domaće proizvodnje / proizvođač plina
  • UMS CPS Molve / INA d.d.
  • UMS Etan, Ivanić Grad / INA d.d.
  • UMS PS Gola / INA d.d.
  • UMS Terminal Pula / INA d.d.
Broj priključaka za krajnje kupce priključene na transportni sustav:
38
Broj priključaka za distribucijske sustave i broj operatora distribucijskih sustava:         Broj priključaka: 163
        Broj operatora DS: 31
Broj zona uravnoteženja:         1

Transportirane količine (povijesni podaci)

(IMRS + PSP)

         
                          (u GWh)
  • 2023:  40.340
  • 2022:  41.040
  • 2021:  35.198
  • 2020:  36.050
  • 2019:  34.194
  • 2018:  32.787
  • 2017:  35.893
  • 2016:  30.686
  • 2015:  29.269
  • 2014:  28.013
  • 2013:  31.870
  • 2012:  34.694
  • 2011:  35.160
  • 2010:  35.988
  • 2009:  33.459


Radi osiguranja visoke razine kvalitete usluge transporta plina te visoke pouzdanosti i sigurnosti rada transportnog sustava, sustavno se obavlja operativni nadzor plinovoda i pripadajućih objekata na terenu, kao i kontinuirani nadzor te upravljanje iz Nacionalnoga dispečerskog centra u Zagrebu.

Nacionalni dispečerski centar (NDC) opremljen je suvremenim sustavom za nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka (SCADA), koji je putem vlastitih telekomunikacijskih podsustava (mikrovalne i radio-veze te optički-komunikacijski sustav) preko daljinskih stanica povezan s ključnim tehnološkim objektima transportnog sustava.

Sustav SCADA, zajedno s programskom podrškom za hidrauličku simulaciju mreže u realnom vremenu, iskusnim dispečerima omogućava neprekidan 24-satni nadzor nad tehnološkim procesom transporta plina, stavljajući im na raspolaganje informacije o trenutačnim tehnološkim parametrima, koji su potrebni za pravodobno donošenje ispravnih odluka i izravno daljinsko upravljanje pojedinim objektima transportnog sustava.
Sljedeća tema:
O prirodnom plinu