NPOO.C7.1.I3.01.0001 Jačanje plinske infrastrukture

Za pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta potrebna su dodatna ulaganja koja uključuju proširenje kapaciteta terminala za ukapljeni plin u Omišlju sa sadašnjih 2,9 milijardi kubnih metara plina godišnje (338.000 metara kubnih na sat) na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje (700.000 metara kubnih na sat) te ulaganja u plinovode kojima bi se navedeni plin mogao transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj, čime bi se osigurao uvoz plina i jačanje sigurnosti opskrbe plinom za zemlje srednje i jugoistočne Europe. Također, realizacijom ovih ulaganja pridonijet će se smanjivanju ovisnosti o Rusiji i jačanju strateške autonomije EU što je u potpunosti u skladu s planom REPowerEU Europske komisije objavljenim 18. 5. 2022. Planom REPowerEU zaključeno je sljedeće: „Tako je u središnjoj i jugoistočnoj Europi među ključnim projektima prioritetne plinske infrastrukture koji su pušteni u rad tijekom 2020. i 2021. godine izdvojen i terminal za UPP na Krku. Dodatno je zaključeno da bi, među ostalim projektima u regiji, u srednjoročnom razdoblju proširenje kapaciteta terminala za UPP na Krku dodatno smanjilo ovisnost o ruskom plinu. Međutim, da bi se iskoristile te prednosti, bilo bi potrebno unaprijediti hrvatsku transportnu mrežu prema Sloveniji i Mađarskoj.“

Kao reakciju na plan REPowerEU, Vlada RH donijela je Odluku o povećanju sigurnosti opskrbe proširenjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te daljnjem razvoju plinovoda kojima bi se navedeni plin mogao transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj s ciljem maksimalnog povećanja energetske neovisnosti, kontinuiteta i sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te susjednih država članica EU.
Slijedom navedenog, predmetni projekti uvršteni su u Dodatak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
 
U tom pogledu, Planom je uz proširenje kapaciteta terminala za UPP na Krku predviđena izgradnja plinovoda Zlobin - Bosiljevo, Bosiljevo - Sisak - Kozarac i Zabok - Lučko. Postojeći plinovod Omišalj - Zlobin povezat će se s plinovodima Zlobin -Bosiljevo i Bosiljevo - Sisak - Kozarac koji će s postojećim plinovodom Kozarac -Slobodnica činiti glavni evakuacijski plinovod koji preko Mađarske povezuje Terminal za UPP na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom. Kapacitet plinovoda od Zlobina preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećat će se na maksimalno mogućih 3,5 milijardi metara kubnih godišnje (ovisno o usmjeravanju plina prema Sloveniji). Pored navedenih plinovoda planira se nadograditi plinovod prema Sloveniji (Lučko - Zabok - Rogatec) fazom 1 na dionici Lučko - Zabok, čime bi se postigao kapacitet transporta plina prema Sloveniji od oko 1,5 milijardi metara kubnih godišnje i pokrila njihova vršna potrošnja. Sva planirana infrastruktura bit će spremna za transport vodika u budućnosti.

Projektom je planirana izgradnja četiriju plinovoda:
     Zlobin - Bosiljevo
     Bosiljevo - Sisak
     Kozarac - Sisak i
     Zabok - Lučko.



Izgradnjom četiriju plinovoda ukupne duljine 216 km Hrvatska će se pozicionirati kao regionalno energetsko čvorište. Realizacija projekta osigurat će energetsku neovisnost Republike Hrvatske kao i kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstava i poduzetništva na teritoriju Republike Hrvatske i drugih članica Europske unije.

PROVEDBENOM ODLUKOM VIJEĆA o izmjeni Provedbene odluke od 28. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske iz prosinca 2023. i Revidiranim PRILOGOM PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA o izmjeni Provedbene odluke od 28. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske iz studenog 2023., Europsko vijeće odobrilo je financiranje predloženih plinovoda te je 5. travnja 2024. godine Plinacro s nadležnim tijelima potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za NPOO.C7.1.I3.01.0001 Jačanje plinske infrastrukture.
 
Riječ je o ugovoru kojim se Plinacru bespovratno dodjeljuje 533 milijuna eura iz Nacionalnog plana​ za oporavak i otpornost za izgradnju četiriju plinovoda kojima će se plin s terminala za UPP na Krku transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe.


 
Napomena:Financira Europska unija - NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.