PCI / PMI

14.2 PROJEKT PAMETNE PLINSKE MREŽE HRVATSKE I SLOVENIJE (prijedlog PCI projekta - prioritetno tematsko područje Pametne plinske mreže) Brisel, 1.12.2025., C(2025) 8144 konačni
 

Plinacro je zajedno sa susjednim operatorom plinskog transportnog sustava u Sloveniji izradio studiju koristi i troška te prijavio Projekt pametne plinske mreže Hrvatske i Slovenije na listu od zajedničkog interesa u skupini pametne plinske mreže prema odredbama iz Uredbe TEN-E (EU/2022/869).
 

Projekt je usmjeren na planiranje i rekonstrukciju plinskih čvorova i sigurnosno-mjerne opreme za prihvat i miješanje dekarboniziranih plinova (vodika i biometana) u plinskom transportnom sustavu. To uključuje razvoj „pametne plinske mreže” uključujući napredne digitalne sustave i komponente, upravljačke sustave, senzorske tehnologije, uređaje za upravljanje protokom i kvalitetom plina kako bi se omogućilo interaktivno i inteligentno praćenje, mjerenje, kontrola kvalitete i upravljanje prihvatom i transportom dekarboniziranih plinova. Projekt također predviđa implementaciju sustava koji će pratiti, mjeriti i smanjivati emisije metana kako bi se smanjio ugljični otisak plinskih transportnih sustava obiju zemalja.

Točnije, projektom je predviđena rekonstrukcija ili nabava kromatografa spremnih za vodik (30 u Hrvatskoj i 8 u Sloveniji), koji će omogućiti prihvat i kontrolu udjela vodika u protoku prirodnog plina na plinskim čvorovima i interkonekcijskim točkama. Napredni digitalni sustavi i komponente upravljanja, sustavi upravljanja, senzorske tehnologije, uređaji za upravljanje protokom i kvalitetom plina omogućit će automatsko predviđanje potražnje, upravljanje smjerom protoka i integraciju te nesmetan rad što većeg broja postrojenja za proizvodnju vodika. Razvoj integriranog sustava SCADA omogućit će simulacije rada i automatsko upravljanje protokom prirodnog, prirodnog plina miješanog s vodikom i biometana. Osim kromatografa i SCADA-e, imovina projekta uključuje osobito elektrohidrauličke aktuatore, sustave Plexor, bespilotne letjelice, povezani softver i podatkovne prostore, kamere i laserske detektore, rekonstrukciju glavnih plinskih čvorova u Hrvatskoj i Sloveniji, kompresorske stanice i povezanu fizičku digitalnu opremu.
 

Za obje će zemlje biti provedena sveobuhvatna studija spremnosti za vodik i certificiranje za vodik plinovoda i objekata za koje se očekuje da će transportirati plinske smjese s koncentracijama vodika većim od 10 %. Provest će se prilagodba glavnih točaka interkonekcije kako bi se omogućio nesmetan prekogranični transport metana s primiješanim vodikom, dok će se u naprednoj fazi transportirati biometan i vodik.

Rekonstruirat će se točke interkonekcije HR-SI Rogatec, HR-HU Dravaszerdahely i točke interkonekcije SI-AT Morfeld/Ceršak i SI-IT Gorizia/Šempeter. 

Nakon što se implementira ova prva faza projekta koja omogućava dodavanje vodika i dekarboniziranih plinova u tok metana, može se upravljati sustavom u kojem će vodik i mješavina prirodnog plina, vodika i biometana prolaziti kroz paralelne plinovode, do potpunog prelaska na paralelne sustave transporta biometana i vodika.

 

Očekuje se da će se projektom povećati udio dekarboniziranih plinova u transportnom sustavu te smanjiti emisije metana i ostalih stakleničkih i nestakleničkih plinova. Projekt će omogućiti miješanje vodika, te upravljanje i kontrolu plinskih sustava s biometanom kao i nesmetanu prekograničnu razmjenu.

Projektom se žele stvoriti preduvjeti za dodavanje do 10 % vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora energije, čime će se smanjiti ugljični otisak plinskih transportnih sustava obiju zemalja. Projekt će omogućiti razvoj i povezivanje manjih postrojenja za proizvodnju vodika na plinski transportni sustav u prijelaznom razdoblju, ubrzati stvaranje tržišnih preduvjeta i dostatnih proizvodnih kapaciteta koji će omogućiti prenamjenu postojećih plinovoda u vodikovode te proizvodnju i korištenje vodika u čistom obliku i njegov transport u namjenskom vodikovom sustavu.

Primješavanje vodika također treba biti provedeno na takav način da ima minimalne učinke na rad infrastrukture za prirodni plin, primjenu kod krajnjih korisnika i interoperabilnost prekograničnih sustava. Projekt bi trebao pomoći u optimizaciji protoka i razine primješavanja vodika u transportni sustav i održavanju kvalitete plina na interkonekcijskim točkama.
 

Prekogranični utjecaj
 

Projekt će omogućiti napredno tehničko i informacijsko povezivanje dvaju plinskih transportnih sustava s ciljem optimizacije protoka plinova kako bi se osigurao nesmetan pristup vodika i ostalih dekarboniziranih plinova transportnom sustavu. Razmjena tehnoloških upravljačkih podataka omogućit će upravljanje sustavima na čvorovima; u prvoj fazi projekta miješanje vodika i dekarboniziranih plinova u struju metana, dok će u naprednoj fazi omogućiti upravljanje paralelnim cjevovodima vodika i biometana.

Projekt će omogućiti prekogranični transport plina s povećanim udjelom vodika te razvoj prekograničnog tržišta vodika i ostalih dekarboniziranih plinova. Očekuje se da napredni inteligentni integrirani sustav nadzora i upravljanja omogući upravljanje protokom plina na način da se u potpunosti implementiraju odredbe članka 21. Uredbe 2024/1789, na interkonekcijskoj točki između Hrvatske i Slovenije i između ostalih interkonekcijskih točaka sa susjednim državama. Općenito, očekuje se da će projekt olakšati nesmetanu prekograničnu razmjenu u skladu s Direktivom (EU) 2024/1788 i Uredbom (EU) 2024/1789.

Projekt je predstavljen kao sastavni dio ili dio koji značajno pomaže u provedbi sljedećih EU TYNDP projekata: za Hrvatsku: RET-N-1155 prenamjena plinskog sustava za mogućnost 100 % H2 u budućnosti, OTH-N-778 Projekt smanjenja emisije metana u transportu plina, H2T-N-619 H2 interkonekcija Hrvatska/Slovenija, H2T-N-1274 H2 okosnica Hrvatska - sjever, H2T-N-1307 H2 okosnica Hrvatska - jug, H2T-N-1255 H2 prenamjena interkonekcije HR-HU, H2T-A-68 H2 Jonsko-jadranski plinovod Plinacro d.o.o., H2T-A-302 Interkonekcija Hrvatska-Bosna i Hercegovina (Jug), a za Sloveniju: HYD-N-442 SLOP2G, OTH-N-1201 Smanjenje emisije metana u transportnom sustavu, HYD-N-1237 H2 koridor Hrvatska-Slovenija-Austrija i HYD-N-1356 H2 koridor Italija-Slovenija-Mađarska.

 

Dinamika provedbe
 

Očekuje se da će projekt započeti 2026. godine nabavom i ugradnjom novih kromatografa za vodik i opreme za kontrolu i praćenje emisija metana te opreme za redukciju. Zamjena starih kromatografa novima kromatografima za vodik obavit će se u razdoblju 2025. - 2028. Oprema za kontrolu i praćenje emisija metana nabavit će se tijekom 2026. godine, dok će se u razdoblju od 2026. do 2028. godine izvršiti zamjena plinskih aktuatora elektrohidrauličkim aktuatorima. U razdoblju od 2026. do 2028. godine provest će se sveobuhvatna studija spremnosti za vodik, gdje će se detaljno analizirati svi plinovodi i oprema predviđeni za transport više od 10 % vodika, te će se za njih izvršiti recertifikacija za transport vodika.

U razdoblju 2026. - 2028. započet će faza izrade studija, projektiranja i izdavanja dozvola za rekonstrukciju plinskih čvorova i drugih naprednih digitalnih sustava i komponenti, sustava upravljanja, senzorskih tehnologija, uređaja za upravljanje protokom i kvalitetom plina (kompresori, setovi za kontrolu protoka plina). U razdoblju 2027. - 2028. razvijat će se i testirati napredni integrirani sustav upravljanja i nadzora (Integrirani sustav SCADA) te će se postupno integrirati u upravljačke elemente (čvorove i kompresore tijekom faze izgradnje).

Faza izgradnje započet će 2030. i završiti 2034. godine. Očekuje se da će prve količine vodika u plinsku mrežu ući u razdoblju 2026. - 2028. kada se zamijene kromatografi, dok će cijeli projekt pametne plinske mreže biti u potpunosti operativan 2035. godine.