Plinacro se predstavio na Drugom međunarodnom energetsko - bankarskom forumu „Europska unija - Euroazija“

U organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije (INEGS), a pod pokroviteljstvom Ureda predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, u Splitu je 27. i 28. rujna održan Drugi međunarodni energetsko - bankarski forum Europska unija - Euroazija. Forum je okupio članove akademske zajednice, predstavnike ministarstava i Hrvatske gospodarske komore (HGK), domaće i inozemne stručnjake za energetiku, predstavnike naftnih i plinskih kompanija, te financijskih korporacija i poduzetnika, a s ciljem uspostavljanja novih znanstvenih i poslovnih kontakata, organizacije rasprave o mogućnostima ulaganja te poticanja međusobne suradnje. Fokus Foruma bio je na energetskom potencijalu Euroazije i njezinu utjecaju na interese EU, s posebnim osvrtom na kaspijsku regiju.

Energetski trendovi i tendencije u Euroaziji u novom geopolitičkom kontekstu, energetski izazovi u 21. stoljeću te prilike za energetsku suradnju Hrvatske i zemalja Euroazije bile su teme panela prvog dana skupa. Uz Kamrana Huseynova iz SOCAR-a, Gordanu Sekulić iz Janafa, Petera Zarubu iz EVN-a te Mlađana Korduna, predsjednika Zajednice proizvođača opreme i davatelja usluga u naftnoj i plinskoj industriji HGK, u panelu pod nazivom „Hrvatska i zemlje Euroazije – prilike za energetsku suradnju“, sudjelovao je i Marin Zovko, član Uprave Plinacra.

U uvodnom dijelu panela, Huseynov, voditelj odnosa s ulagačima SOCAR-a i voditelj razvoja poslovanja SOCAR Balkan, predstavio je Južni plinski koridor (SGC), odnosno plinovode SCP, TANAP, TAP i Jonsko-jadranski plinovod (IAP), kojim bi, kao odvojkom TAP-a, prirodni plin iz Azerbajdžana, preko Albanije, i Crne Gore, stizao do hrvatskog plinskog transportnog sustava, odnosno spojio se s njime, u njegovoj trenutnoj najjužnijom točci, Dugopolju. Približio je sudionicima status pojedinih dijelova SGC-a te vlasničku strukturu plinovoda koji ga sačinjavaju, naglasio kako se on redovito predstavlja ENEA-i i ENTSOG-u te istaknuo kako je za njegovu realizaciju jako bitna i potpora Europske komisije i DG Energyja.

Zovko je predstavio projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) te istaknuo kako je njegov inicijator, još 2004. godine, bio upravo Plinacro. Naglasio je kako realizacija tog projekta otvara priliku ne samo za Hrvatsku, već i za zemlje u okruženju, budući da bi, kao novi pravac i izvor plina, omogućio diversifikaciju dobave i plinofikaciju Albanije, Crne Gore i, preko južne plinske interkonekcije Hrvatske i BiH, južnih dijelova Bosne i Hercegovine. Hrvatskoj bi, pored toga, omogućio dodatne prihode od tranzita plina u zemlje u okruženju.

Podsjetio je da je visina ulaganja u oko 250 km duge četiri dionice hrvatskog dijela IAP-a i kompresorsku stanicu, koja bi se gradila u Dugopolju, oko 300 milijuna eura. Kad je riječ o u veljači u Bakuu potpisanom Pismu namjere o osnivanju zajedničke projektne tvrtke IAP, koja bi razvijala i promovirala projekt, naglasio je kako je navedeno predviđeno do kraja ove godine i kako bi njezino sjedište bilo u Plinacrovoj poslovnoj zgradi u Dugopolju. Zaključno, istaknuo je kako Plinacro koristi svaku priliku da predstavi projekt IAP, kako javnosti, tako i Europskoj komisiji te podsjetio da su Plinacru svojevremeno iz predpristupnog fonda Western Balkans Investment Framework (WBIF) odobrena sredstva za pripremne aktivnosti u projektu Jonsko-jadranskog plinovoda.