Održan ministarski sastanak na temu „Jonsko-jadranski plinovod – put kaspijskog plina u Europu“ : potpora IAP-u

U organizaciji Ministarstva gospodarstva, jučer je u Zagrebu održan ministarski sastanak na temu  „Jonsko-jadranski plinovod – put kaspijskog plina u Europu“ na kojem su, uz ministra gospodarstva Republike Hrvatske Ivana Vrdoljaka, sudjelovali i ministar energetike i industrije Albanije Damian Gjiknuri, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović, ministar gospodarstva Crne Gore Vladimir Kavarić kao i predstavnici tvrtke  Trans Adriatic Pipeline AG. Susretu su prisustvovali i predstavnici Plinacra: predsjednik Uprave Marin Zovko, član Uprave Ratimir Orešković te direktor Službe strateškog razvoja Vladimir Đurović.

Ministri su se suglasili o potrebi razvijanja i realizacije projekta Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP-a) istodobno s razvojem projekta Trans-jadranskog plinovoda. Također, razgovarali su i o daljnjim koracima koje treba poduzeti u budućnosti te o nastavku rada na zajedničkom dokumentu koji će formalizirati specifične akcije za realizaciju IAP projekta u budućnosti.

Dogovoreno je da do idućeg ministarskog sastanka u Tirani, u prvom tromjesečju sljedeće godine, na kojem bi uz ministre trebali sudjelovati predstavnici partnera i investitora, bude gotova studija izvodljivosti i predložen poslovni model, rekao je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Dodao je da su ministri potvrdili predanost svojih vlada izgradnji IAP-a koji, kako je rekao, Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori otvara potpuno novu energetsku perspektivu, a Hrvatskoj omogućuje da postane regionalno energetsko čvorište. Takva pozicija će, prema njegovu mišljenju, učvrstiti sigurnost opskrbe i omogućiti najpovoljnije cijene plina hrvatskim potrošačima.

Projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) podrazumijeva plinovod kojim bi se plinovodni sustav Hrvatske, točnije Like i Dalmacije, nastavkom izgradnje od Splita prema Pločama te dalje preko Crne Gore, u Albaniji spojio na projekt Trans Adriatic Pipeline (TAP). TAP bi, prema planovima, s polja Shah Deniz II u Azerbajdžanu transportirao plin preko Grčke, Albanije i Jadranskog mora do Italije, a njegova dužina je oko 870 kilometara. Namjera je da se projekti IAP i TAP razvijaju i grade istodobno.Ukupna predviđena duljina plinovoda IAP od Splita do albanskog Ferija je 545 kilometara, s kapacitetom pet milijardi prostornih metara godišnje. Plinovod će omogućiti opskrbu prirodnim plinom uključenih zemalja, višak transportirati prema drugim europskim zemljama.

Hrvatski dio IAP-a, od Dugopolja do granice s Crnom Gorom dug je 250 kilometara, a procijenjena vrijednost investicije je oko 265 milijuna eura.

IAP će imati mogućnost dvosmjernog protoka plina što je važno jer će omogućiti opskrbu jugoistočne Europe prirodnim plinom iz drugih izbora pri čemu se posebice uzima u obzir mogućnost dobave prirodnog plina iz budućeg LNG terminala na Krku te iz potencijalnih izvora u Jadranu koji se istražuju.