Plinacro na konferenciji „Kvarner kao energetsko čvorište Europske unije“

Dana  24. travnja u Opatiji održana je redovna godišnja konferencija Novog lista „Kvarner kao energetsko čvorište Europske unije“, posvećena aktualnim i budućim energetskim projektima, sigurnosti opskrbe, diversifikaciji opskrbnih pravaca i zelenoj tranziciji kvarnerske regije.
 

Kvarner se sve jasnije profilira kao jedno od ključnih energetskih čvorišta Republike Hrvatske i šire regije, s važnom ulogom u opskrbi srednje i jugoistočne Europe. Uz postojeću energetsku infrastrukturu, LNG terminal na otoku Krku, naftni transportni sustav, elektroenergetsku mrežu i nove investicijske projekte, naglasak konferencije bio je na stvaranju otpornog, sigurnog i dugoročno održivog energetskog sustava.


Foto: Novi list

U sklopu konferencije održana je panel rasprava „Energetska sigurnost i održivi razvoj: LNG, plin, solarni sustavi i investicijske prilike za Kvarner i europski energetski sustav“, koju je moderirao Mislav Togonal. Na panelu su sudjelovali Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa, Marijeta Majer, direktorica sektora energetskih projekata u ENNA Nextu, Goran Pleše, operativni direktor Rafinerije i marketinga Ine, Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova tvrtke Rockwool Adriatic, Martina Biondić, pomoćnica direktora HEP ODS-a, distribucijskog područja Elektroprimorje Rijeka, Danijela Šimović, direktorica sektora komercijalnih i financijskih poslova LNG Hrvatske te izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave Plinacra.
 

Tijekom rasprave Pavlović je, govoreći o razlikama između energetske krize 2022. godine i današnjih okolnosti, istaknuo kako se tada radilo o krizi volumena, odnosno dotoka ruskog plina, dok se Europa u međuvremenu snažno okrenula diversifikaciji dobave i energetskoj tranziciji. „Čini mi se da se pojam energetske tranzicije olako shvaća, a riječ je o generacijskom procesu koji traje trideset godina. Sad smo na početku četvrte energetske tranzicije“, rekao je Pavlović.


Foto: Novi list
 

Naglasio je i kako je okretanje Europske unije prema novim dobavnim pravcima dovelo do značajnog povećanja udjela LNG plina u europskoj opskrbi, s nekadašnjih 8 do 10 posto na današnjih oko 45 posto, što Europu čini osjetljivijom na globalne tržišne i geopolitičke poremećaje.

Govoreći o važnosti energetske infrastrukture, Pavlović je istaknuo kako je razvijena infrastruktura svojevrsna „polica osiguranja“ koja posebno dolazi do izražaja u kriznim vremenima. U tom je kontekstu predstavio aktualni Plinacrov investicijski ciklus vrijedan više od pola milijarde eura, u sklopu kojeg je već izgrađeno ili je u izgradnji više od 216 kilometara novih plinovoda. Riječ je o najintenzivnijem investicijskom zamahu kojim se stvara nova okosnica hrvatskog plinskog transportnog sustava i povećava mogućnost transporta plina s LNG terminala prema unutrašnjosti Hrvatske, Sloveniji i Mađarskoj.

Pavlović je istaknuo i kako je Plinacro ovim investicijskim ciklusom, koji je po svojoj financijskoj vrijednosti veći od Pelješkog mosta, izbio na čelo po uspješnosti povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.
 

Jedna od tema panel rasprave bila je i realizacija Južne interkonekcije plinskog transportnog sustava s Bosnom i Hercegovinom. Pavlović je podsjetio kako je riječ o plinovodu duljine oko 70 kilometara, za koji su s hrvatske strane ishodovane sve potrebne dozvole, dok se potpisivanje međudržavnog sporazuma za realizaciju projekta očekuje u sklopu skorašnje Inicijative Tri mora.