Uspješno obavljeni radovi na prespojima plinovoda Zabok – Lučko i Kozarac – Sisak

U sklopu završetka izgradnje magistralnog plinovoda Zabok - Lučko DN 700/75 te magistralnog plinovoda Kozarac - Sisak DN 800/100 uspješno su obavljeni radovi na spajanju novih plinovoda na plinski transportni sustav.


 

Radovi su obavljeni u najavljenom terminu prekida transporta u trajanju od 96 sati, odnosno od četvrtka, 23. travnja u 6 sati do ponedjeljka, 27. travnja 2026. u 6 sati. Plinovod Zabok - Lučko spojen je na plinski transportni sustav na plinskom čvoru Lučko, dok je plinovod Kozarac - Sisak spojen na plinovod Zagreb Istok - Kutina DN 600/75, u neposrednoj blizini plinskog čvora Kozarac.


 

Tijekom četverodnevnih aktivnosti bilo je potrebno na siguran način pripremiti postojeće i novoizgrađene instalacije za radove. U tu je svrhu iz postojećih instalacija evakuiran prirodni plin, uz poštivanje strogih uvjeta propisanih Uredbom 2024/1787 o smanjenju emisija metana, nakon čega su postojeće i novoizgrađene instalacije inertizirane dušikom (N₂).

Nakon provedene pripreme obavljeni su radovi fizičkog spajanja instalacija, koje su izveli zaposlenici tvrtke Monter te ostali članovi zajednice izvođača radova na izgradnji oba plinovoda. Po završetku radova i dobivanju pozitivnih rezultata dokazne dokumentacije, stručni djelatnici Plinacra ponovno su inertizirali instalacije, zamijenili dušik u instalacijama prirodnim plinom te napunili instalacije do radnog tlaka sustava.



 

Na radovima je bilo angažirano 35 zaposlenika Plinacra, dvadesetak zaposlenika ugovornih partnera te više od 80 zaposlenika zajednice izvođača radova.
 

Istovremeno izvođenje radova na dvije lokacije omogućilo je izbjegavanje dodatnog prekida transporta plina zbog radova na oba plinovoda. Međutim, takva organizacija radova istodobno je predstavljala jedan od najzahtjevnijih izazova za Plinacro u području nadzora i upravljanja transportnim sustavom.

Tijekom četverodnevnog prekida bilo je potrebno značajno prilagoditi režim rada transportnog sustava. U tom je razdoblju bio potpuno prekinut dominantan ulaz plina u sustav iz terminala za UPP. Istodobno je transportni sustav južno od Zagreba bio odvojen od ostalih izvora plina, osim proizvodnje s polja sjevernog Jadrana. Dodatno, gotovo 90 kilometara plinovoda između dviju lokacija na kojima su se izvodili radovi bilo je privremeno izolirano od transporta, zbog čega taj dio sustava nije mogao doprinositi transportu ni fleksibilnosti plinskog transportnog sustava.


 

Upravo zbog složenosti navedenih okolnosti, priprema transportnog sustava za ovakve uvjete rada bila je unaprijed detaljno isplanirana i usklađena sa svim poslovnim partnerima. Uspješnoj provedbi radova, u skladu s planom i bez neočekivanih dodatnih poremećaja u radu transportnog sustava, značajno su doprinijeli operator terminala za UPP LNG Hrvatska, operator sustava skladišta Podzemno skladište plina, operator transportnog sustava Mađarske FGSZ, operator transportnog sustava Slovenije Plinovodi, INA te korisnici usluge transporta koji su ujedno i korisnici usluga terminala za UPP — HEP, MVM, PPD i MET.