Održan radni sastanak između Plinacra, Plinovoda i LNG Hrvatska

 

Nastavno na susret predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Vlade Republike Slovenije Roberta Goloba, održanog u ožujku ove godine na kojem je jedna od tema bila i energetska suradnja između susjednih država, danas je u Zagrebu održan radni sastanak između predstavnika slovenskog i hrvatskog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtki Plinovodi i Plinacro te predstavnika tvrtke LNG Hrvatska.

 

Predstavnici Plinacra, na čelu s predsjednikom Uprave Ivicom Ararom i članicom Uprave Darijom Krstičević, ugostili su predstavnike Plinovoda, na čelu s direktorom Marjanom Eberlinzom te direktora LNG Hrvatska Hrvoja Krhena, kako bi raspravili mogućnost proširenja interkonekcije hrvatskog i slovenskog plinovodnog sustava te u konačnici opskrbe Slovenije, središnje te istočne Europe plinom koji dolazi iz LNG terminala na otoku Krku, a sve u cilju jačanja sigurnosti opskrbe i smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Sve strane izrazile su  spremnost za suradnju na razvoju ovog strateški iznimno važnog projekta.
 

 

„Svjestan odrednica iz strategije i geostrateške pozicije Hrvatske i potencijala koji postoji za dodatni tranzit plina prema tržištima u regiji, Plinacro aktivno priprema cijeli niz projekata u cilju povećanog transporta plina prema regiji. U tu svrhu prate se smjernice i aktivnosti Europske komisije koja je izradila REPowerEU plan i predložila cijeli niz projekata, te smo spremni u vrlo kratkom roku pokrenuti izgradnju dodatnih tranzitnih kapaciteta“, istaknuo je predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar.

 

Povećanjem kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje i izgradnjom plinovoda Zlobin – Bosiljevo stvorit će se osnovni preduvjet za daljnji razvoj plinovodnog sustava i povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji. Zahvaljujući pravodobnom planiranju i razvoju projekta očekivanja su da će plinovod Zlobin – Bosiljevo biti izgrađen u roku od dvije do dvije i pol godine. Okosnica moguće opskrbe Slovenije, Austrije i ostalih zemalja u središnjoj Europi temelji se na proširenju kapaciteta postojećeg plinovoda Lučko-Zabok-Rogatec što bi se postiglo izgradnjom paralelnog plinovoda većeg promjera i većeg radnog tlaka – sustav plinovoda Lučko-Zabok-Jezerišće - Sotla (70km). Plinovodi prema Sloveniji nalaze se na zadnjoj PCI listi. Postupci nabave i ugovaranja opreme i radova mogu započeti odmah po osiguranju potrebnih financijskih sredstava i donošenju konačne investicijske odluke.