Ove internetske stranice su u ranoj (beta) fazi.

Počeo uvoz plina kroz interkonekciju Hrvatska-Mađarska

Danas, u srijedu 3. kolovoza 2011. godine, Plinacro je – u suradnji s mađarskim operatorom plinskoga transportnog sustava – pretransportirao prve količine prirodnog plina novoizgrađenim interkonekcijskim plinovodom Hrvatska–Mađarska.
Besprijekorno provedenim početkom rada interkonekcijskog plinovoda Hrvatska–Mađarska, Plinacro d.o.o. je danas – nakon pune 33 godine uvoza plina dosad jedinom intekonekcijom sa Slovenijom – omogućio uvoz plina novim dobavnim pravcem te time potrošačima u Republici Hrvatskoj osigurao sve tehničke preduvjete za sigurnu i pouzdanu opskrbu hrvatskog tržišta prirodnim plinom.
Nakon što je u studenome 2010. godine, potpuno u skladu sa zadanim rokovima, u cijelosti završena izgradnja hrvatske strane interkonekcijskog plinovoda Hrvatska–Mađarska te obavljen tehnički pregled, Plinacro d.o.o. je, kao investitor i nositelj izgradnje, već u prosincu 2010. ishodio uporabne dozvole za obje, ukupno 80 km dugačke dionice plinovoda koji čine hrvatsku stranu interkonekcije 75-barskih plinskih sustava Republika Hrvatske i Mađarske (magistralni plinovod Slobodnica–Donji Miholjac i međunarodni plinovod Dravaszerdahely–Donji Miholjac). Gotovo istodobno, i Plinacrov je partner, mađarski operator plinskoga transportnog sustava tvrtka FGSZ Natural Gas Transmission, završio izgradnju svoje dionice interkonekcije (plinovod Dravaszerdahely–Bata–Városfold, ukupne duljine 205 km).
Time su u cijelosti ispunjene sve uzajamne obveze iz 2009. godine potpisanog Ugovora o zajedničkoj realizaciji (JDA) interkonekcijskog plinovoda Slobodnica–Donji Miholjac–Dravaszerdahely–Bata–Városfold te su oba partnera, na obostrano zadovoljstvo, razmijenili ranije deponirane bankovne garancije kojima su međusobno jamčili dobro izvršenje posla u skladu sa zajedničkim terminskim planovima (rok završetka izgradnje: do kraja 2010. godine; puštanje interkonekcije u rad sredinom 2011. godine).  
Iako je ispunjenjem međusobnih obveza iz Ugovora o zajedničkoj realizaciji (JDA), interkonekcijskog plinovoda, plinski transportni sustav Republike Hrvatske već u prvoj polovici 2011. godine bio potpuno spreman za prihvat plina iz novoga međunarodnog dobavnog pravca, zakup kapaciteta i njegovo stvarno korištenje očekivalo se nakon 1. listopada, to jest nakon početka nove „plinske godine“ kao referentnog razdoblja tijekom kojega korisnici sklapaju ugovore o kupnji prirodnog plina, tranzitu do Hrvatske i njegovoj prodaji svojim kupcima.
Pa ipak, na temelju zahtjeva korisnika transportnog sustava – tvrtke Prirodni plin d.o.o., nacionalni operator plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske – Plinacro d.o.o. je upravo danas, 3. kolovoza 2011. godine, pretransportirao prve količine prirodnog plina novoizgrađenim interkonekcijskim plinovodom Hrvatska–Mađarska te je time počeo uvoz plina u Republiku Hrvatsku novim dobavnim pravcem.
Ovim, povijesnim trenutkom za energetsku budućnost naše zemlje počelo je novo razdoblje u poslovanju kompletnoga plinskoga gospodarstva Republike Hrvatske: završetkom izgradnje i današnjim, besprijekorno provedenim početkom rada interkonekcijskog plinovoda Hrvatska–Mađarska, Plinacro d.o.o. je nakon pune 33 godine uvoza plina dosad jedinom intekonekcijom sa Slovenijom otvorio novi uvozni pravac i time zagarantirao sve tehničke preduvjete za sigurn sigurnu i pouzdanu opskrbu hrvatskog tržišta prirodnim plinom. Ujedno, ovom interkonekcijom osigurani su dostatni kapaciteti za uvoz plina u Republiku Hrvatsku, omogućena je diverzifikacija izvora, a ovisno o realizaciji drugih strateških projekata (npr. LNG) i izvoz plina iz Hrvatske na druga tržišta
Naime, sve do realizacije projekta povezivanja hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava, uvoz prirodnog plina u Hrvatsku bio je moguć jedino putem međudržavnoga plinovoda Rogatec−Zagreb koji je u rad pušten još daleke 1978. godine. No, razvojem tržišta prirodnog plina i povećanjem potrošnje, kao i zbog strateško-političkih događanja u Europi (rusko–ukrajinski spor), postojeći uvozni pravac iz Slovenije postajao je nedostatan za potrebe i sigurnost tržišta Republike Hrvatske.
Podsjetimo: interkonekcijski plinovod Hrvatska–Mađarska, kao sastavni i najvažniji projekt Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske do 2011. godine, na hrvatskoj strani uključuje izgradnju plinovoda Slobodnica–Donji Miholjac i Donji Miholjac–Dravaszerdahely ukupne duljine 80,5 km, a na mađarskoj strani plinovode Dravaszerdahely–Bata–Városfold ukupne duljine 210 km. Izgrađen je kao jedinstveni plinovod nazivnog promjera 800 mm, maksimalnoga radnog tlaka 75 bar, kapaciteta 6,5 mlrd. m³ na godinu, snage 800.000 m³/h i mogućnošću protoka plina u oba smjera pri jednakim uvjetima. Ukupna vrijednost projekta kompletne izgradnje interkonekcijskog plinovoda (znači - i hrvatske i mađarske dionice) iznosila je 395 milijuna eura, od kojih je na hrvatskoj strani, Plinacro investitor radova u vrijednosti od 75 milijuna eura.
Realizacija ovog projekta podjednako je bila važna kako za Hrvatsku i Mađarsku, tako i za Europsku uniju. Naime, Republika Hrvatska, uz novi pravac dobave prirodnog plina i iskorištenje najvažnijeg dijela plinske infrastrukture, ovu interkonekciju, uključujući i skladišne kapacitete, može iskoristiti i za povezivanje na potencijalno realizirane velike međunarodne plinovodne projekte. Istodobno, ta će interkonekcija, nakon izgradnje LNG terminala, omogućiti Republici Mađarskoj i Europskoj uniji opskrbu plinom u obrnutom smjeru, iz Hrvatske prema Mađarskoj. Upravo stoga, Europska je komisija uvrstila interkonekcijski plinovod Hrvatska–Mađarska u strateški važne energetske projekte.