Hrvatska stvara energetsko čvorište



U četvrtak, 24. studenog 2022. predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković posjetio je zajedno sa saveznim kancelarom Republike Austrije Karlom Nehammerom i predsjednikom Vlade Savezne države Bavarske Markusom Söderom LNG terminal na otoku Krku i tom prilikom inozemnim gostima te hrvatskim, austrijskim i njemačkim novinarima predstavio mogućnosti LNG terminala na povezivanju tih zemalja plinovodom za koji bi se tražilo sufinanciranje od Europske komisije.

Premijer Plenković je nakon razgledavanja terminala na konferenciji za novinare istaknuo da su zajedno objavili izjavu koja formalizira početak suradnje zemalja u energetsko-političkom kontekstu. Prema njegovim riječima oformit će se zajedničko tijelo, u kojem će biti predstavnici spomenutih vlada i stručnjaci, koji će utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku.

Plenković je istaknuo i da je ta suradnja važna u izmijenjenim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu, u kojima cijela Europa traži alternativne opskrbne pravce, ali i u okviru daljnje zelene energetske tranzicije. U Hrvatskoj moramo doprinijeti ne samo vlastitoj energetskoj sigurnosti, nego i susjednih zemalja, pa i Austrije i Njemačke, rekao je u obraćanju novinarima ističući pri tom Plinacro i LNG, energetske tvrtke koje su dale veliki doprinos u pripremi i realizaciji ove i drugih ideja energetske sigurnosnog Hrvatske i okolnih zemalja. Istaknuo je da je hrvatska Vlada ljetos odlučila povećati kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara plina. To je dvostruko više od hrvatskih potreba, a namjera je da hrvatski, austrijski i bavarski čelnici zajednički nastupaju prema Europskoj komisiji i traže sufinanciranje tih projekata, rekao je Plenković.

Austrijski kancelar Nehammer naveo je da se daljnji koraci u tom projektu prepuštaju stručnjacima. Obratit ćemo se zajedno Europskoj komisiji što prije i tražiti potporu. U Austriji postoji politička volja da se pridružimo tom projektu. Razradit ćemo projekt i premostiti uska grla u opskrbi, rekao je kancelar Nehammer.
Markus Sőder je ocijenio da je ovo važan korak sa zajedničkim ciljem osiguranja energetske neovisnosti, očuvanja razine energenata i borbe s klimatskim promjenama. Tražimo nove obnovljive izvore energije, od vodika, preko vjetroelektrana do solarnih elektrana, u čemu važna može biti južna Europa, istaknuo je novinarima.

U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz već postojeći, navedeno je, između ostalog tijekom predstavljanja projekta na kojem su radili djelatnici Plinacra i LNG-a, a koji je uzvanicima i novinarima predstavio državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović. Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu.

Do realizacije tog velikog infrastrukturnog projekta podsjetimo kako je Vlada Republike Hrvatske još u kolovozu ove godine donijela odluku o proširenju kapaciteta LNG terminala, kao i izgradnji Plinacrovog plinovoda između Zlobina i Bosiljeva, pri čemu je predviđeno ukupno ulaganje od 180 milijuna eura, od čega je 25 milijuna potrebno uložiti u sam LNG terminal, a 155 milijuna u novi plinovod Zlobin - Bosiljevo.

Izgradnjom spomenutog plinovoda omogućit će se povećanje transporta plina s LNG terminala do njegova sadašnjeg, tehničkog kapaciteta od oko 3,5 milijardi prostornih metara na godinu, što će značajno povećati sigurnost opskrbe plinom potrošača u Hrvatskoj, ali i stvoriti osnovni preduvjet za daljnji razvoj plinovodnog sustava i povećanje transporta plina prema Sloveniji i Mađarskoj, čime će se smanjiti ovisnost o ruskom plinu.

Uzvanici

U spomenutoj izjavi trojice čelnika stoji da, s ciljem potpunog iskorištavanja kapaciteta opskrbe plinom , a kasnije vodikom, strane namjeravaju:

1. Podržavati daljnje povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i njegovu transformaciju u energetsko čvorište za plin i obnovljivi vodik u jugoistočnoj Europi.

2. Usko surađivati kako bi se plinski transportni sustav prilagodio ovom izazovu. Strane će pozvati susjedne zemlje, kao i Europsku komisiju da sudjeluju u ovom projektu.

3. Pri ostvarivanju ovog cilja strane će uspostaviti zajedničku "Upravljačku skupinu za energetiku“ na razini stručnjaka, čija je zadaća da zajedno s operatorima transportnog sustava i opskrbljivačima energijom u okruženju rasprave sljedeća pitanja:

• Utvrđivanje potrebe za boljim povezivanjem Hrvatske s Transaustrijskim i Zapadnoaustrijskim plinovodom, kao i eventualno s Penta Zapad plinovodom, posebno preko - trase Zlobin – Arnoldstein, kao i - trase Lučko – Murfeld.

• Procjena troškova te tehničke i vremenske mogućnosti ostvarivanja projekata,

• Priprema korištenja ovih pravaca za transport obnovljivog vodika.

4. Strane također namjeravaju zajednički raditi na stvaranju odgovarajućih političkih uvjeta za širenje mrežne infrastrukture u regiji i zauzeti se kod Europske komisije za financijsku podršku ovim projektima u okviru postojećih programa, poput Connecting Europe Facility (CEF) ili REPowerEU.

5. Istodobno, strane namjeravaju ostvariti usku suradnju odgovarajućih kompetencijskih i istraživačkih centara za vodik u

Republici Hrvatskoj, Republici Austriji i Slobodnoj Državi Bavarskoj radi bržeg razvoja i korištenja mreže za obnovljivi vodik na nacionalnoj razini i na razini Europske unije.

6. U upravljačkoj skupini bit će zastupljeni:

• na strani Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja,

• na strani Republike Austrije, Savezno ministarstvo za zaštitu klime, okoliša, energetike, mobilnosti, inovacija i tehnologije i Savezno ministarstvo za rad i gospodarstvo, kao

• i na strani Slobodne Države Bavarske, Bavarsko državno ministarstvo za gospodarstvo, zemaljski razvoj i energetiku.

Ova zajednička izjava neće stvoriti nikakve pravne ili financijske obveze i bit će primijenjena u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom, stoji na kraju teksta izjave.