Svečano otvoren 33. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin u Opatiji



U organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin, u Opatiji je svečano otvoren  33. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Ta najveća energetska konferencija u ovom dijelu Europe okupila je  oko 600 domaćih i međunarodnih stručnjaka koji će u tri dana od 9. do 11. svibnja prezentirati aktualnosti u plinskom sektoru Hrvatske i svijeta, kao i ključne smjernice njegova budućeg razvoja. I ove godine, značajan doprinos u uspješnom održavanju skupa dali su djelatnici Plinacra koji su predstavili radove iz svog djelokruga poslovanja. 

U uvodnom dijelu ceremonijala otvaranja trenutno stanje na projektima Plinacra predstavila je Daria Krstičević, članica Uprave Plinacra  istaknuvši kako je u proteklih desetak godina, ubrzane izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava, omogućen spoj sjevernojadranskih plinskih polja s Plinacrovom mrežom, plinofikacija Istre, Like i Dalmacije te interkonekcija s Mađarskom. Tim ulaganjima, osobito u Lici i Dalmaciji omogućena je upotreba jednog od ekološki i ekonomski najprihvatljivijih energenata današnjice. Podsjetila je kako je time stvorena pretpostavka za njihov ravnomjerni razvoj,  kao u područjima Hrvatske koja plin koriste od ranije. Plinacro je, na što smo posebno ponosni, naglasila je Krstičević, u cijelosti ispunio svoje obveze iz još uvijek važeće Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske donesene u listopadu 2009.   

Potom se osvrnula na tijek izrade nove energetske strategije čije se usvajanje najavljuje krajem godine,  a u kontekstu europskog energetskog plana i  upozorila kako svi uključeni u njezinu izradu primarno trebaju voditi računa o četiri glavna strateška cilja: plinofikaciji, sigurnosti opskrbe, konkurentnost opskrbe te daljnjem povezivanju sa susjednim zemljama. Hrvatska je već danas po dostupnosti prirodnog plina u samom vrhu visokorazvijenih zemalja EU-a, nastavila je ističući kako je diversifikacija dobavnih pravaca osnova za postizanje sigurnog i stabilnog, kako nacionalnog tako i europskog, tržišta plina. Sve je to kompaktibilno s razvojnim pravcima Plinacra. Naime, realizacijom Plinacrovih projekata planiranih do 2030. godine, koji su uvršteni u skupinu projekata značajnih za EU i gravitirajuću regiju, povećat će se i tehnički kapaciteti i omogućiti dvosmjerni protok plina na postojećim interkonekcijskim točkama, realizirat će se projekti novih interkonekcija, povećat će se sigurnost opskrbe plinom te osigurati diversifikacija dobavnih pravaca i omogućiti uključivanje u europske tokove prirodnog plina.

Kad je riječ o 2018. godini i konkretnim projektima koji se očekuju u Plinacru, istaknula je kako je  jedan od vrlo značajnih projekata, koji se očekuje potkraj godine, početak izgradnje plinovoda Omišalj-Zlobin. Radi se o investiciji od oko 35 milijuna eura koja će omogućiti transport najmanje 2,6 milijarde kubika plina na godinu s LNG terminala na otoku Krku.

Drugi iznimno značajan projekt početak je gradnje kompresorske stanice u Velikoj Ludini. Realizacijom tog projekta povećat će se  učinkovitost postojećeg transportnog sustava, osigurati značajna fleksibilnost pri upravljanju kapacitetima transportnog sustava i sigurnost opskrbe kupaca. Također, će omogućiti fizički dvosmjerni protok plina na interkonekciji s Mađarskom. A upravo rad na projektima interkonekcija, odnosno poveznica Plinacrova s plinskim transportnim sustavima susjednih zemalja, još je jedan pravac u kojem će biti usmjerena nastojanja Plinacra u ovoj i narednim godinama. Istaknula je kako su trenutno  u realizaciji projekti u vrijednosti gotovo pola milijarde kuna. Zaključujući izlaganje istaknula je kako sve ovo što je navela jasno pokazuje da je pred Plinacrom još puno posla i da će i u narednim godinama Plinacro biti jedan od važnih pokretača i zamašnjaka hrvatskog gospodarstva.