Svečano pušten u rad IV. dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije

Ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak danas je na prigodnoj svečanosti u Dugopolju, na Plinacrovoj Mjerno redukcijskoj stanici Split pustio u rad IV . dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije.Tomu je prethodila uspješno završena izgradnja izuzetno zahtjevnog magistralnog plinovoda Benkovac – Dugopolje, dugog 96,5 kilometara, a u čiju je gradnju  zajedno sa pripadajućom opremom Plinacro uložio 277,7 milijuna kuna. Potrebna sredstva osigurana su dijelom iz vlastitih izvora, a dijelom iz sredstava Europske investicijske banke (EIB).



Magistralni plinovod Benkovac-Dugopolje, promjera cijevi od 500 mm i maksimalnog radnog tlaka od 75 bara, dio je IV. dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Ovaj dio sustava lociran je unutar južnog područja Zadarske županije uz  grad Benkovac i općinu  Stankovce, na području Šibensko-kninske županije  kojoj pripadaju gradovi Vodice, Skradin, Šibenik, Drniš, Knin te općine Pirovac, Tisno, Bilice,  i Biskupija, te na području sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije  uz  grad Solin i općine Prgomet, Primorski dolac, Seget, Lečevica, Klis i Dugopolje.

Četvrti dio plinovodnog sustava Like  i Dalmacije od Benkovca do  Dugopolja  dio je planiranog i izgrađenog plinovodnog sustava RH čijom je izgradnjom izvršeno povezivanje s postojećim plinovodnim sustavom RH te omogućena plinofikacija Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Tim dijelom obuhvaćeni su uz magistralni plinovod Bosiljevo – Split i regionalni plinovodi Šibenik – Knin te dva odvojna plinovoda za Tisno na otoku Murteru i Trogir.
Izgradnja navedenog plinovoda započela je u srpnju 2011. godine , a završila je u veljači 2013. godine. Uporabna dozvola izdana je 29. travnja 2013 godine nakon izvršenog tehničkog pregleda.
Plinacro je završetkom ovoga projekta postigao gotovo 95% teritorijalne pokrivenosti Republike Hrvatske modernim plinskim transportnim sustavom.

Nastavak razvoja plinskog transportnog sustava prema jugu planira se izgradnjom Jonsko-jadranskog plinovoda kojim bi se hrvatski plinski transportni sustav povezao s projektom TAP (Trans Adriatic Pipeline). Tada ćemo stvoriti preduvjete dobave kaspijskog plina na hrvatsko tržište i tržišta u okruženju i dostići 100% pokrivenost teritorija RH plinskim transportnim sustavom.