Povijest Plinacra

Početkom novog milenija, potaknuta duhom Direktive EU, počinje reforma energetskog sektora u Republici Hrvatskoj pa tako i u sektoru plina. 1. veljače 2001. godine ustrojeno je i registrirano društvo Plinacro d.o.o. za transport i trgovinu plinom koje je bilo član INA grupe i u njezinu stopostotnom vlasništvu. U trenutku osnivanja temeljni kapital društva iznosio je 841 milijun kuna, što je obuhvaćalo 1657 km magistralnih i regionalnih visokotlačnih plinovoda s pripadajućim objektima.

U srpnju 2001. godine Vlada Republike Hrvatske donosi paket energetskih zakona, nužnih za daljnju reformu energetskog sektora. U skladu s novim zakonima, a ponajprije Zakonom o energiji, transport plina postaje energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga, a društvo Plinacro 11. ožujka 2002. godine prelazi u stopostotno vlasništvo Republike Hrvatske. Osnivanjem tvrtke Plinacro d.o.o. ustrojena je organizacijska struktura kojom se uvodi liberalizacija tržišta prirodnog plina u skladu sa zahtjevima Direktive EU, što za potrošača pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača plina te slobodan pristup plinovodnom sustavu. Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti svojim rješenjem od 10. prosinca 2003. godine (Klasa UP/034-02/03-08/01, Ur. br. 371-02/03-04), izdalo je Plinacru dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti transporta plina čime je tvrtka stekla sve potrebne uvjete za obavljanje svoje osnovne djelatnosti.

Budući da je nužna pretpostavka za provedbu načela otvorenog tržišta energije razvoj i izgradnja infrastrukture, Plinacro je u travnju 2002. godine, sukladno članku 7. stavku 1. Zakona o tržištu plina, izradio Plan razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Republici Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je 30. kolovoza 2002. godine (klasa: 310-05/02-01/28; ur. broj: 526-01-02-02) odobrilo predloženi plan za razdoblje 2002 – 2006. godina. Plan je izrađen na temelju Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske koju je prihvatio Hrvatski sabor 2002. godine. Prvi investicijski ciklus tog Plana, od 2002. do 2006. godine, tvrtka Plinacro je, kao investitor i nositelj razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava, uspješno završila. Pritom posebno valja istaknuti iznimne rezultate ostvarene tijekom 2006. godine, kad je potpuno izgrađeno i pušteno u rad 480 kilometara novih plinovoda. Uz puštanje u rad plinovoda Lučko−Ivanja Reka, Zagreb Istok−Kutina i Kutina−Slavonski Brod te završetka i puštanja u rad novoga Nacionalnog dispečerskog centra, svakako najvažniji projekt 2006. godine bio je magistralni plinovod Pula−Karlovac, duljine 191 kilometar, izgrađen i pušten u rad u nepunih devet mjeseci.

Završetkom prvoga razvojno-ulagačkog ciklusa, Republika Hrvatska dobila je 523 km magistralnog plinovoda, novi 75-barski plinovodni sustav od Pule do Slavonskog Broda te više regionalnih plinovoda i mjerno-redukcijskih stanica. Time su ostvareni svi postavljeni ciljevi: povećanje pouzdanosti plinskoga transportnog sustava, izravno povezivanje Sjevernojadranskih plinskih polja s kopnenim dijelom Hrvatske te omogućavanje novog pristupa transportnom sustavu.

Usto, ostvareni su svi potrebni uvjeti za jednako uspješno i pravodobno ostvarenje drugog investicijskog ciklusa, to jest za daljnju plinofikacije Republike Hrvatske te je omogućena sigurnost opskrbe prirodnim plinom u skladu s potrebama hrvatskog tržišta, a na principa liberalizacije tržišta energije i dostupnosti infrastrukture svim korisnicima pod istim uvjetima.