Ove internetske stranice su u ranoj (beta) fazi.

Plinacro i TAP potpisali Memorandum o razumijevanju i suradnji na području JI Europe

Danas je u Bruxellesu potpisan Memorandum o razumijevanju i suradnji na području Jugoistočne Europe (South East Europe MOUC) između hrvatskog operatora plinskoga transportnog sustava - tvrtke Plinacro d.o.o. i međunarodne kompanije The Trans Adriatic Pipeline AG (TAP) čije je sjedište švicarskome mjestu Baar. U ime tvrtke Plinacro d.o.o. Memorandum o razumijevanju i suradnji na području JI Europe potpisao je predsjednik Uprave g. Jerko Jelić Balta, dok je u ime The Trans Adriatic Pipeline AG (TAP) potpisnik Memoranduma g. Kjetil Tungland, generalni direktor projekta TAP.
Iako obje kompanije – i Plinacro i TAP već sada podupiru sigurnost opskrbe i diversifikaciju izvora plina u regiji, trogodišnji će sporazum objema tvrtkama omogućiti dodatno usklađivanje svojih aktivnosti te razmjenu tehničkih informacija.
Naime, kompanija TAP namjerava izgraditi plinovod koji će, preko Albanije i Jadranskog mora, povezati Grčku s Italijom. Taj plinovod dio je, od strane Europske unije određenoga, Južnoga plinskog koridora koji će povezati izvore plina iz Kaspijske regije s Europom te time omogućiti znatne kapacitete dobave prirodnog plina, s mogućnošću protoka u oba smjera. Sa svojih 520 km projekt TAP (The Trans Adriatic Pipeline) najkraći je i najjeftiniji od svih ostalih predloženih plinovoda u koridoru. 
Istodobno, hrvatski operator transportnog sustava – tvrtka Plinacro d.o.o., uz to što uspješno upravlja transportom prirodnog plina nacionalnim plinskim transportnim sustavom, zadužena je i za daljnji razvoj, izgradnju i modernizaciju hrvatskoga plinskoga transportnog sustava. Tvrtka planira ući na nova tržišta južne Europe te je jedan od idejnih začetnika i pokretača projekta izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) čiji je cilj veća energetska sigurnost i ekonomska dobrobit kako Republike Hrvatske tako i cijele regije.
U skladu s uvjetima iz danas potpisanog Memoranduma o razumijevanju i suradnji na području Jugoistočne Europe, dvije će kompanije osnovati zajedničku radnu skupinu koja će proučiti sva područja moguće buduće suradnje: od usklađivanja cjelokupnih terminskih planova i razmjene korisnih iskustava do omogućavanja međusobnog razumijevanja tehničkih zahtjeva svakog od ova dva projekta. To će obuhvaćati potrebe za kapacitetima, potrebe izgradnje nove, odnosno nadogradnje postojeće infrastrukture, koordinaciju održavanja, kao i procjene utjecaja na okoliš i društvo.
Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju i suradnji na području Jugoistočne Europe generalni direktor projekta TAP g. Kjetil Tungland  rekao je: „Oba projekta, i TAP i IAP znatno će pridonijeti budućoj energetskoj opskrbi Europe, a posebice regije jugoistočne Europe. U ovako važnom trenutku razvoja svakog projekta potrebno je pronaći najbolje načine međusobne suradnje. Zadovoljni smo potpisivanjem ovog sporazuma te se nadamo napretku u ostvarenju zajedničkih ciljeva.“. A predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta tom je prigodom izjavio: „Poboljšanje pouzdanosti i diversifikacije opskrbe prirodnim plinom jugoistočne Europe glavni je strateški imperativ ove regije. Ostvarenje te ambicije zahtijeva obostrano razumijevanje, suradnju i podršku. Današnje potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i suradnji ključan je događaj u tom procesu te pruža okvir za usklađivanje budućih međusobnih aktivnosti i razmjene informacija na obostranu korist dviju kompanija.“
 
O projektu TAP: 
Plinovodom TAP (Trans Adriatic Pipeline), dugačkim 520 km, prirodni plin transportirat će se preko Grčke i Albanije te preko Jadranskog mora do regije Puglia na jugu Italije i dalje do zapadne Europe. Cilj projekta jest povećati sigurnost opskrbe te diversifikaciju izvora prirodnog plina za europska tržišta. TAP će otvoriti novi, tzv. Južni plinski koridor za Europu te tržište za prirodni plin iz regija Kaspijskog mora i Bliskog istoka. Vlasnici TAP-a su švicarski EGL (42,5%), norveški Statoil (42,5%) i njemački E.ON Ruhrgas (15%). Projekt je osmišljen na način da bi se transportni kapacitet povećao s 10 na 20 mlrd. m3prirodnog plina na godinu, ovisno o protoku. Projekt TAP također predviđa protok u oba smjera do 8 mlrd. m3, kao i izgradnju podzemnog skladišta prirodnog plina u Albaniji kako bi se povećala sigurnost tijekom eventualnog prekida opskrbe plinom.
U skladu sa svojom energetskom politikom, Europska unija podupire Trans Adriatic Pipeline kao jedan od TEN-E projekata (Trans European Networks – Energy) te ga je Europska komisija kategorizirala kao spojni plinovod Europske unije. Osim toga, taj projekt ima političku potporu te je označen kao dio Međudržavnog sporazuma između Italije i Albanije.
Sjedište kompanije TAP je u mjestuBaar u Švicarskoj, a registrirane podružnice nalaze se u Ateni, Rimu i Tirani. Projekt TAP trenutačno je u razvojnoj fazi, a njegov terminski plan potpuno je usklađen s razvojem projekata na koje će se vezati. 
O projektu IAP:
Projekt IAP (Jonsko-jadranski plinovod) temelji se na ideji povezivanja postojećeg i planiranoga plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske, preko Crne Gore i Albanije s plinovodnim sustavom TAP (Trans Adriatic Pipeline). Ukupna duljina plinovoda od Splita do albanskoga grada Fiere iznosi 516 kilometara, a svojim kapacitetom od 5 mlrd. m3/god. omogućio bi opskrbu prirodnim plinom Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Realizacija cjelokupnog projekta Jonsko–jadranskog plinovoda omogućava otvaranje novog energetskog koridora za regiju jugoistočne Europe, s ciljem uspostave novoga dobavnog pravca prirodnog plina iz Kaspijske regije i Srednjeg istoka. Jonsko–jadranski plinovod imat će mogućnost dvosmjernog protoka plina, odnosno omogućavat će opskrbu jugoistočne Europe prirodnim plinom i iz drugih izvora, kao što je budući LNG-terminal na otoku Krku.