Dan Plinacra

Sedmi rođendan Plinacra obilježen je još jednim, i više nego lijepim priznanjem: usprkos vrlo jakoj konkurenciji (Agrokor, Dukat, T-HT, Atlantic grupa), već drugi put zaredom gledatelji poslovne televizije Kapital Network proglasili su nastavak plinofikacije Hrvatske gospodarstvenim događajem 2007. godine. Medijski snažno popraćena dodjela nagrada, potvrda je prepoznavanja plinofikacije kao potrebnog i opće priznatog projekta te ispravnosti poslovne politike Plinacra. Ujedno, to je i priznanje zajedničkim naporima, uspješnoj suradnji i požrtvovnom zalaganju svih djelatnika tvrtke pri realizaciji zadanih, iznimno visoko postavljenih ciljeva.

A sve je počelo 19. siječnja, iz današnje perspektive, daleke 2001. godine: naime, zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji i iskustvu u obavljanju transporta prirodnog plina visokotlačnim cjevovodima do distributivnih i industrijskih potrošača, upravo tog je dana, kao zasebni pravni subjekt, osnovano i registrirano društvo Plinacro d.o.o. U prvo vrijeme Plinacro d.o.o. bilo je u 100%-tnom vlasništvu INE d.d. te djelovalo kao član INA grupe, no već u ožujku 2002. tvrtka se izdvaja iz INE i prelazi u 100%-tno državno vlasništvo. U trenutku osnivanja temeljni kapital društva iznosio je 841 milijun kuna, što je obuhvaćalo 1657 km magistralnih i regionalnih visokotlačnih plinovoda, 142 mjerno-redukcijske stanice s 210 mjernih linija te Dispečerski centar daljinskog nadzora i upravljanja plinovodnim sustavom. Osnivanje Plinacra provedeno je u skladu s reformom energetskog sektora Republike Hrvatske i stvaranjem preduvjeta za uvođenje liberalizacije tržišta prirodnog plina u duhu Direktive EU. Time je transport prirodnog plina postao energetska djelatnost u smislu Zakona o energiji, koja se obavlja kao javna usluga, a što za potrošača predstavlja mogućnost izbora dobavljača prirodnog plina i slobodan pristup plinovodnom sustavu.

Rješenjem, koje je 31. listopada 2003. godine, donijelo Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti te prema kojem se trgovačkom društvu PLINACRO d.o.o. izdaje Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti transporta plina, mlada je tvrtka stekla sve preduvjete da počne ispunjavati svoju osnovnu zadaću: prema Zakonu o tržištu plina, kao operator plinskoga transportnog sustava, ona jamči pouzdanu i kvalitetnu dopremu plina od ulaza u plinski transportni sustav na području Republike Hrvatske do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica distributera plina, odnosno izravnih i povlaštenih kupaca.

Krajem 2005. godine, promjenom Uprave i poslovodstva tvrtke, intenzivira se i realizacija odavno planiranog, ali dotad neostvarenoga „drugog“ dijela poslovanja Plinacra d.o.o. kao investitora izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske. U samo godinu dana, zahvaljujući katkad nadljudskim naporima poslovodstva i djelatnika tvrtke, uspješno su svladani svi dotadašnji zaostaci te je glavnina projekata prvoga razvojno-ulagačkog ciklusa razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava uspješno završena, čak i prije zadanog roka krajem 2006. godine. Između brojnih, uspješno ostvarenih projekata u tom je razdoblju svakako najvažnija, u nepunih devet mjeseci dovršena izgradnja i puštanje u rad magistralnog plinovoda Pula–Karlovac ukupne duljine od 191 km. A usto, tu je, za plinsko gospodarstvo izuzetno važnu godinu, obilježilo i puštanje u rad novoga Nacionalnog dispečerskog centra, kao i sustava upravljanja i daljinskog nadzora plinskoga transportnog sustava SCADA te sustava veza s optičkim kabelom. Ukratko, završetkom prve faze izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava te ulogom koju joj je dodijelila Vlada Republike Hrvatske, tvrtka Plinacro d.o.o. postala je vodećim energetskim subjektom hrvatskoga plinskog gospodarstva.
Uspješno poslovanje Plinacra nastavlja se i u 2007. godini tijekom koje su završeni gotovo svi projekti prvog ulagačkog ciklusa (plinovodi Zagreb istok–Kutina, Slavonski Brod–Kutina, Lučko–Ivanja Reka, plinski sustav Baranje), čime je u rad pušteno ukupno 480 km novoga, visokotlačnog sustava plinovoda te 10 novih mjerno-redukcijskih stanica, a iste su godine potpuno završene i sve pripremne aktivnosti (osiguranje dijela sredstava kreditom Europske investicijske banke, investicijske studije, idejni projekti, studije utjecaja na okoliš), iznimno važne za realizaciju drugoga razvojno-ulagačkog ciklusa.

Danas, samo sedam godina od svog osnivanja, Plinacro već uvelike provodi realizaciju druge faze izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u kojoj središnje mjesto zauzima plinofikacija Like i Dalmacije (trenutačno je u realizaciji prva dionica budućega magistralnog plinovoda Bosiljevo−Split, od Podrebra do Josipdola, duljine 26 km), zapadne Istre, izgradnja plinovoda Slavonski Brod–Donji Miholjac te spoj s mađarskim transportnim sustavom, a čime će se ostvariti još jedan od zadanih ciljeva: diversifikacija dobave prirodnog plina. To je tek dio poslova koji Plinacro očekuju u razdoblju od 2007. do 2011. godine i u koje će tvrtka investirati 443 milijuna eura, a Republika Hrvatska dobiti novih 920 km plinovoda.