Plinacro sudjelovao na konferenciji „Energetski strateški prioriteti i kapitalna ulaganja u Hrvatskoj“

U organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za javne financije i KPMG -a, a pod pokroviteljstvom predsjednice Republike i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u petak 29. ožujka održana je konferencija „Energetski strateški prioriteti i kapitalna ulaganja u Hrvatskoj“.

Među uvodnim govornicima na otvaranju konferencije, okupljenima se obratila i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Istaknula je kako je promišljanje energetske budućnosti zemlje ujedno i promišljanje njezine ekonomske budućnosti, da je energetska sigurnost neke države usko vezana uz sve ostale sigurnosne aspekte te kako je energetski razvoj temelj za gospodarski rast.



Na početku radnog dijela konferencije ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić održao je predavanje o novoj energetskoj strategiji RH do 2030. s pogledom na 2050. Istaknuo je da su Zelena i Bijela knjiga, kao analitičke podloge, već gotove i da bi se Strategija u drugoj polovici travnja trebala naći u javnoj raspravi. Naglasio je kako je usklađena s pet glavnih stupova energetskog razvoja EU te kako su njezine glavne smjernice rastuća, fleksibilna i održiva proizvodnja energije, povezana energetska infrastruktura i veća energetska učinovitost.



U nastavku konferencije održana su dva panela: „Strateški ciljevi i prioriteti u energetici“ i „Kapitalna ulaganja i razvoj energetske infrastrukture“. U drugom od spomenutih panela, uz Danijela Lenardića (KPMG), Antona Kovačeva (Europska investicijska banka), Gordanu Sekulić (Janaf), Zlatka Viskovića (HOPS) i Antonyja Marina (Vermilion Energy), sudjelovao je i Marin Zovko, član Uprave Plinacra.

Govoreći o kapitalnim strateškim projektima Plinacra u idućem razdoblju, Zovko je podsjetio kako je Plinacro niz godina bio nositelj infrastrukturnih projekata u energetici. Dodao je kako u idućem kratkoročnom, dvogodišnjem, razdoblju Plinacrova planirana ulaganja iznose oko 600 milijuna kuna. Izdvojio je, pri tome, 209 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje kompresorske stanice (KS1), koja bi se do kraja godine trebala naći u radu, oko 300 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje otpremnog plinovoda za LNG na pravcu Omišalj-Zlobin, za koji je naglasio da je u visokoj fazi pripreme te bi trebao biti izgrađen do kraja iduće godine, te rekonstrukciju plinovoda Donji Miholjac-Osijek i izgradnju plinovoda Donji Miholjac-Belišće.



Kad je riječ o mogućnosti da Hrvatska postane regionalni gas hub, odnosno plinsko čvorište, rekao je da treba težiti da tome budemo što bliže. Kao projekte koji u tome mogu pomoći istaknuo je interkonekcije sa sustavima susjednih zemalja i Jonsko-jadranski plinovod (IAP). Za IAP je naglasio kako je, u smislu diversifikacije dobavnih pravaca, izuzetno bitan projekt koji se razvija već 15 godina. Podsjetio je kako je plinovod TAP, na koji se IAP nastavlja, u završnoj fazi izgradnje te kako će se, po njegovu završetku, izvršiti analiza potreba tržišta te, u slučaju pozitivne investicijske odluke, rekao kako je realan rok dovršetka IAP-a 2025. ili 2026. godina.

Govoreći o financijskim kapacitetima Plinacra i izvorima financiranja, Zovko je podsjetio kako su u posljednje dvije godine Plinacrove tarife smanjene za više od 40 posto, što je smanjilo prihode tvrtke i mogućnost za investicijske projekte u budućnosti, koji će morati biti financirani dijelom iz vlastitih sredstava, dijelom bespovratnim sredstvima EU fondova, a dijelom od kredita. Naglasio je kako strateški projekti poput kompresorske stanice i plinovoda Omišalj-Zlobin ipak nisu dovedeni u pitanje i bit će financirani Plinacrovim vlastitim sredstvima. Zaključno je istaknuo kako je za daljnje investicije potrebno povećanje potrošnje, odnosno transporta plina, povećanje Plinacrovih tarifa ili kombinacija tog dvoje te sufinanciranje od strane Europske unije. Pri tome je podsjetio kako je Plinacro već povukao 17 milijuna bespovratnih sredstava iz CEF fonda za izgradnju plinovoda Omišalj-Zlobin te bio promotor projekta LNG terminala za koji je iz istog fonda odobreno 101 milijun eura.